Kompletna krvna slika (KKS)

Kompletna krvna slika

Kompletna krvna slika (KKS) sa leukocitarnom formulom omogućava uvid u zapaljenski process, malokrvnost, uvid u broj i kvalitet krvnih ćelija ( leukocita, eritrocita i trombocita).

Zašto analizirati kompletnu krvnu sliku?

  • Procena opšteg zdravlja i praćenje zdravstvenog stanja
  • Kao rutinski medicinski pregled
  • Dijagnoza medicinskog problema
  • Za skrining, dijagnozu i praćenje niza oboljenja koja utiču na pojedine ili sve elemente krvne slike, kao što su infekcije (bakterijske, virusne), zapaljenska stanja, anemije, poremećaji koagulacije i maligna obolenja
  • Kompletnu krvnu sliku treba uraditi ako osećate malaksalost, umor, groznicu, upalu, ili krvarenje. Analizom kompletne krvne slike se može otkriti uzrok tih simptoma, i primenom adekvatne terapije ubrzati vaš oporavak
  • Kontrolom kompletne krvne slike se može pratiti dinamika oporavka vašeg zdravstvenog stanja
  • Praćenje terapije. Kompletna krvna slika može da bude vrlo značajna i presudna prilikom uzimanja određenih medikamenata, hemoterapije i radioterapije ( jer utiču na parametre krvne slike)
  • Kao deo pripreme pred operacije ili druge invazivne procedure
  • Kao kontrola zbog izloženosti različitim otrovnim materijama
Kompletna krvna slika

Šta se određuje u sklopu kompletne krvne slike?

  1. broj leukocita i leukocitarana formula
  2. broj eritrocita
  3. broj trombocita
  4. koncentracija hemoglobina
  5. hematokrit (predstavlja odnos krvnih ćelija prema krvnoj plazmi)
  6. eritrocitni indeksi: MCV-prosečna veličina eritrocita, MCH-prosećna količina hemoglobina u eritrocitima, MCHC-prosečna koncentracija hemoglobina u eritrocitima

Leukociti i leukocitarana formula

Leukociti ili bela krvna zrnca (WBC – White Blood Cell)

Leukociti se u organizmu ne stvaraju samo u krvi nego i u limfnom sistemu. Proizvodi ih direktno koštana srž i to njene ćelije koje se još zovu i matične ćelije hematopoeze. Leukociti su složenija krvna zrnca od npr. eritrocita, jer imaju jezgro. Bela krvna zrnca služe za zaštitu organizma od infekcija.

  • Povišeni leukociti (leukocitoza) se javljaju kod: bakterijskih infekcija,razlicitih zapaljenja (upalnih procesa), usled razlicitih intervencija
  • Sniženi leukociti (leukopenija) se javlja kod: virusnih infekcija, opšte slabosti, usled stresa, neželjenog dejstva određenih lekova

Leukocitarna formula

Leukocitarna formula predstavlja prikaz ukupnog i procentualnog broja pet glavnih tipova leukocita:

  1. Neutrofili (neutrofilni granulociti / granulociti). Poviseni su kod bakterijskih infekcija, u akutnim zapaljenjima, u stresu.
  2. Eozinofili (eozinofilni granulociti) su povišeni kod alergijskih reakcija, kod parazitskih infekcija.
  3. Bazofili (bazofilni granulociti) i uvek se prikazuju sa ukupnim brojem leukocita. Poviseni su kod alergijskih reakcija, parazitskih infekcija, kod izloženosti raznim toksinima.
  4. Limfociti (glavna uloga im je u imunološkom odbrambenom sistemu organizma). Limfociti su povišeni kod raznih virusnih infekcija, infektivne mononukleoze, kao i u razlicitim tipovima leukemija. Smanjen broj limfocita se pronalazi kod lečenja kortikosteroidima, infiltracije koštane srži, AIDS-a.
  5. Monociti (pri bubrenju postaju sposobni da se bore sa infekcijom). Monociti su povišeni kod virusnih infekcija, mononukleoze i dr.

Granulociti su vrsta leukocita koji se nalaze u citoplazmi. Deo su urođenog imunog sistema. Postoje tri vrste granulocita u krvi: neutrofilni, eozinofilni i bazofilni granulociti. Proizvode se od matičnih ćelija u koštanoj srži. Njihova uloga je da napadnu strane supstance koje izazivaju zapaljenje i infekcije. Imaju granule koje učestvuju u alergijskim reakcijama.

Leukocitarna formula i ukupni leukociti su sastavni deo kompletne krvne slike i ciljano se koriste u dijagnostici i praćenju terapije kod infekcija, zapaljenjskih stanja, oboljenja koja pogađaju imunološki sistem.

Broj leukocita u krvi je oko 1% kompletne zapremine krvi u telu. Pri određivanju leukocita uvek se radi i diferencijalna krvna slika, tj. određuje se broj pojedinih leukocita. Na taj način se može tačno ustanoviti postojanje različitih bolesti i stanja.

** Kao parametri infekcije najčešće se određuju leukociti i CRP. Bakterijske infekcije donose povećan broj leukocita i povećanu vrednost CRP-a, dok virusne infekcije prati niža vrednost leukocita i normalna ili blago povišena vrednost CRP-a.

Eritrociti, hemoglobin, hematokrit i eritrocitni indexi

Eritrociti ili crvena krvna zrnca (RBC – Red Blood Cells)

Eritrociti predstavljaju najveći deo mase uobličenih elemenata krvi. Uloga im je da transportuju kiseonik i ugljen-dioksid vezan za hemoglobin (belančevina koja u sebi nosi gvožđe) iz pluća do drugih tkiva i obratno. Nastaju u koštanoj srži, a to reguliše eritropoetin- hormonalni faktor rasta krvnih ćelija koji stvaraju ćelije bubrega i jetre.

Većina eritrocita se raspada u slezini. Prilikom prskanja oslobađaju se hemoglobin i elektroliti. Od hemoglobina se dobija gvožđe, a takođe od njega potiče crvena boja krvi. Vitamin B12, folna kiselina, gvožđe, hormon eritropoetin i interleukin 3 su materije neophodne za normalnu sintezu eritrocita.

Sastavni su deo kompletne krvne slike i ciljano se koriste u dijagnostici i praćenju terapije oboljenja ili stanja koja utiču na eritrocite (anemije ili policitemije) da se proceni ozbiljnost ovih stanja i prati odgovor na terapiju.

POVIŠENI ERITROCITI (RBC):

~Eritrociti su poviseni kod policitemija

~Poviseni Er javljaju se i kod HOPB (hronicne opstruktivne plućne bolesti) – kompenzatorno rastu Er i hemoglobin

~Takođe mogu biti povišeni usled: dehidratacije, vežbanja, povećanog stresa, kod povećane nadmorske visine i dr.

SNIŽENI ERITROCITI (RBC):

~ Eritrociti mogu biti sniženi usled raznih vrsta anemija, kod razlicitih povreda praćenih krvarenjima

~ Kod pancitopenija (insuficijencija koštane srži: smanjenje broja i leukocita i trombocita, pored smanjenih eritrocita), kod talasemija i dr

Hemoglobin (Hb, Hgb)

Hemoglobin je globulinski tetramer koji vezuje kiseonik i transportuje ga kroz organizam (od pluća do ciljnih tkiva). Sadrži gvožđe i nalazi se u crvenim krvnim zrncima (eritrocitima).

POVIŠEN HEMOGLOBIN (Hb):

~ Povišen hemoglobin javlja se kod policitemija

~ Može biti povišen i kod povećanog fizičkog napora, kod pušača, kod dehidratacije, na većim nadmorskim visinama

~ Kod različitih oboljenja srca, pluća (kompenzatorni mehanizam) i dr.

SNIŽEN HEMOGLOBIN (Hb):

~ Uzrok smanjnjenja hemoglobina može  biti smanjena sinteza (smanjeno gvožđe, smanjen vitamin B12, smanjena sinteza HEM-a), poremećaj na nivou koštane srži, usled bolesti bubrega itd.

~ Smanjenje hemoglobina dovodi do anemije. Uzroci anemije su različiti, iako je nedostatak gvožđa jedan od glavnih uzroka

~ Do smanjenja hemoglobina dolazi i usled različitih krvarenja

~ U trudnoći fiziološki dolazi do smanjenja hemoglobina (zbog povećanog volumena plazme)

Hematokrit (HCT)

Predstavlja % postotak koncetracije eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) u krvi, odnosno volumen eritrocita u jedinici pune krvi.

Formula za izračunavanje hematokrita (HCT):

HCT = MCV x broj eritrocita /10

POVIŠEN HEMATOKRIT (HCT):

~ Hematokrit može biti povišen usled: dehidratacije (smanjen unos tečnosti), kod pušača, na većim nadmorskim visainama, policitemije, različitih srčanih i plućnih bolesti u kojima su povišeni eritrociti

~ Povišen hematokrit uzrokuje povećanu viskoznost krvi, stoga i povećan rizik od tromboza i zastoja srca

SNIŽEN HEMATOKRIT (HCT):

~ Hematokrit može biti snižen usled: smanjenog broja eritrocita, smanjenog volumena eritrocita (MCV), kod različitih oblika anemija, leukemija, limfoma

~ Takođe hematokrit je snižen kod različitih krvarenja (npr krvarenja iz gastrointestinalnog trakta: usled čireva, polipa itd), obilnog mesnstrualnog krvarenja

~ Snižen hematokrit može biti i kod različitih zapaljenskih bolesti, infekcija, kod nedostatka gvožđa, folata i B12 vitamina

~ Fiziološki je hematokrit snižen u trudnoći

MCV  (Mean Corpuscular Volume) –srednji volumen/veličina eritrocita

Formula za izračunavanje MCV:

MCV= HCT/broj eritrocita

** MCV je bitan parametar kod klasifikacije anemija

POVIŠEN MCV (srednji volumen Er):

~ MCV je povišen kod megaloblastnih/makrocitnih anemija (poremećena je eritropoeza usled nedostatka ili smanjene apsorpcije folne kiseline i vitamina B12 à smanjena deoba eritrocitne lozeà nastanak megaloblasta (velikih eritrocita). Tada se kao terapija koristi vit B12 i folati.

~ MCV može biti povišen i kod HOPB (hronične opstruktivne plućne bolesti), nekih bolesti jetre itd.

SNIŽEN MCV (srednji volumen Er):

~ MCV je snižen kod mikrocitnih anemija, kod talasemija, hipohromnih anemija (anemija usled nedostatka gvožđa)

MCH (Mean Corpuscular Hemoglobin) srednja količina Hemoglobina u eritrocitima

Formula za izračunavanje MCH:

MCH= Hb/br eritrocita

SNIŽEN MCH (srednji sadržaj Hb u eritrocitima):

~ Javlja se kod različitih oblika anemije: mikrocitne, sideropenijske, talasemije

MCHC (Mean Corpuscular Hemoglobin Concentration) srednja koncentracija Hb u Er

Formula za izračunavanje MCHC:

MCHC= Hb/HCT x100

MCHC je parametar koji detektuje neslaganje između veličine eritrocita i sadržaja hemoglobina

POVIŠEN MCHC (srednja conc Hb u Er):

~  Javlja se kod dehidratacije, ikterusa (žutice), kod novorođenčadi (jer je tada hemoglobin fiziološki viši)

~ MCHC fiziološki ne može biti > od 370g/L. Ako je MCHC > 370 g/L, treba posumnjati na prisustvo hladnih aglutinina u uzorku krvi, i takav uzorak je potrebno zagrevati na 37°C oko 30 min, nakon čega se očekuje pad MCHC-a, kao i drugih parametara u krvnoj slici

SNIŽEN MCHC (srednja conc Hb u Er):

~ Snižen MCHC javlja se kod različitih vrsta anemija (sideropenijske, mikrocitne)

Trombociti (krvne pločice) (PLT – Platelet Blood Cells)

Sastavni su deo kompletne krvne slike i ciljano se koriste u dijagnostici i praćenju terapije oboljenja ili stanja koja utiču na trombocite (poremećaji krvarenja, bolesti koštane srži ili drugih oboljenja).

Trombociti imaju veoma važnu ulogu u procesu zgrušavanja krvi stvaranjem trombocitnog čepa i koagulacije krvi. Nastaju u koštanoj srži i vrlo brzo se raspadaju. Poremećaji proizvodnje trombocita mogu biti nasledni ili stečeni. Na to mogu uticati, osim infektivnih obolenja i različiti lekovi.

POVIŠENI TROMBOCITI (TROMBOCITOZA)

~ Trombociti mogu biti povišeni  u različitim bakterijskim infekcijama, inflamacijama, kod povećanog zgrušavanja krvi, tromboza, raznih mijeloproliferativnih bolesti

SNIŽENI TROMBOCITI (TROMBOCITOPENIJA)

~ Trombociti mogu biti sniženi: kod raznih virusnih infekcija (citomegalo CMV, Epstein barr EBV-infektivna mononukleoza, parvo virusa, HIV virusa, HCV-hepatitis C virusa)

~ Usled obilnih menstrualnih krvarenja

~ Usled korišćenja različitih lekova (antiepileptika, antidepresiva)

~ Kod različitih malignih stanja, leukemija, trombocitopenijske purpure, autoimunog porekla

**Posebna skupina lekova koja utiče na trombocitopeniju (smanjenje trombocita) su lekovi za lečenje malignih bolest (hemoterapija). Zbog toga je kod ovih bolesnika neophodno redovno praćenje krvne slike. Uvećana slezina i jetra kao i razne vrste krvarenja mogu biti simptomi trombocitopenije

** Kada su trombociti ispod 50 radi se o teskoj trombocitopeniji i povećana je mogućnost krvarenja

Lažno sniženi trombociti (pseudotrombocitopenija) – može da dođe do agregacije sa EDTA antikoagulansom, tada se preporučuje da se izvadi i citratna krv ili broje trombociti u komori.

Analiza kompletne krvne slike u Minmedik laboratoriji

Vrsta uzorka i vreme kada se uzima uzorak:

Uzorak: puna venska krv (odrasli), puna kapilarna krv uzeta iz prsta (odrasli, deca) ili pete (novorođenčad)

  • Krvna slika kod dece se radi iz uzorka krvi koji se uzima iz jagodice prsta deteta. Prva krvna slika se radi sa šest meseci, a kasnije jednom godišnje ako se dete pravilno razvija.

Nema određene pripreme za vađenje kompletne krvne slike, tako da se uzorak može uzeti u bilo koje doba dana. Poželjno je da uzimanje uzorka ne bude neposredno posle obroka.

U Minmedik laboratoriji analiza kompletne krvne slike (KKS) bude gotova za 15 min

Kompetentno tumačenje rezultata analize krvne slike se dobija besplatno u Minmedik laboratoriji

** Referentne vrednosti svih parametara koje ulaze u sastav kompletne krvne slike zavise od uzrasta, pola i trudnoće.

Referentne vrednosti kompletne krvne slike (KKS) za odrasle osobe u Minmedik laboratoriji su sledeće:

Leukociti:   3.8 – 9.7 x109/L
Eritrociti:  3.80 – 5.50 x1012/L za žene
4.30 – 5.90 x1012/L za muškarce
Hematokrit: 0.350- 0.480 L/L za žene
0.410 – 0.540 L/L za muškarce
Hemoglobin: 120 – 160 g/L za žene
130 – 180 g/L za muškarce
Trombociti:  140 – 425 x109/L

** Za sve informacije vezano za analizu kompletne krvne slike kao i sve druge analize, stručno osoblje Minmedik laboratorije vam je dostupno putem telefona 011/43-83-995, 064/94-90-835 ili putem mail-a: .