IMUNOHEMIJA

Imunohemijske analize predstavljaju skup analiza koje se bave proučavanjem hemijskih supstanci, komponenata i funkcija imunog sistema kao i interakcije antigen-antitelo.

Parametri koji se određuju imunohemijskim postupkom su hormoni, tumor markeri, vitamini, specifični proteini, antitela i dr.

Ukoliko želite da obavite ove vrste analiza, Minmedik lab je tu da vam pruži stručnu podršku i vrhunsku uslugu.

 

Imunohemija

ŠTITNA ŽLEZDA

Štitna žlezda je najveća endokrina žlezda u ljudskom organizmu, specifičnog izgleda oblika leptira, koja se nalazi u donjem, prednjem delu vrata. Poznata je još i pod nazivima štitasta ili tiroidna žlezda.

*Organizmu ne prija ni smanjen ni uvećan odnosno ubrzan rad štitaste žlezde.

U Minmedik laboratoriji možete da uradite analize hormona štitne žlezde:

  • T3 – hormon štitne žlezde; reguliše metabolizam drugih tkiva.
  • FT3 – Slobodni T3 (trijodtironin), ima značajnu biološku ulogu u organizmu i praćenje nivoa FT3 daje preciznije informacije u odnosu na nivo ukupnog (vezanog).
  • T4 – hormon štitne žlezde; reguliše metabolizam drugih tkiva.
  • FT4 – slobodni tiroksin (FT4) je fiziološki aktivna komponenta tiroksina. Određivanje slobodnog tiroksina je važan element u rutinskoj kliničkoj dijagnostici, a u slučaju sumnje na poremećenu funkciju štitne žlezde ga je potrebno kombinovati sa TSH.
  • TSH – sintetiše se od strane hipofize i stimuliše lučenje hormona štitne žlezde
  • TG (tireoglobulin) – Povišene vrednosti tireoglobulina: javljaju se kod svih obolelih od Hašimoto sindroma te u gotovo 85% osoba sa Graves-ovom bolešću.
  • Anti TG – Test kojim se detektuju antitela na tireoglobulin. Povećane vrednosti mogu ukazati na Graves-ovu bolest, Hašimoto sindrom, hipotireozu, sistemski lupus, diabetes tip I. Povećane vrednosti se mogu naći I u uzorcima trudnica.
  • Anti TPO – Povećan titar antitela na tiroid specifičnu peroksidazu (TPO) se javlja kod Osim toga povećave vrednosti Anti TPO su prisutne kod čak 90% bolesnika sa hroničnim Hašimoto-tiroiditis. U Gravesovoj bolesti oko 70% bolesnika ima povišen titar ovog antitela.
  • Kalcitonin – stavarau ga parafolikularne ćelije štitaste žlezde (C-ćelije), a hormon kalcitonin učestvuje u regulaciji nivoa kalcijuma u organizmu.

POLNI HORMONI

Polni hormoni imaju veliki značaj za pravilno funkcionisanje organizma jer pokreću mnoge metaboličke procese i regulišu rad brojnih ćelija.

Polne hormone možemo podeliti na estrogene (ženski polni hormoni) i androgene hormone (muški polni hormoni).

  • Estradiol (E2) – reguliše menstrualni ciklus i utiče na razvoj sekundarnih polnih karakteristika kod žena.
  • LH – stimuliše lučenje polnih hormona: kod žena progesterona, kod muškaraca testosterona.
  • FSH – kod žena stimuliše razvoj folikula jajnika i lučenje estrogena, kod muškaraca uslovljava spermatogenezu. Klinički značaj određivanja vrednosti FSH u kombinaciji sa LH je u dijagnozi sindroma policističnih jajnika, uzroka neplodnosti. Visoke vrednosti FSH su prisutne kod menopauze.
  • Prolaktin – osnovna uloga je da stimuliše lučenje mleka kod žena. Povećane vrednosti ovog hormona mogu ukazati na izloženost stresu. Klinički značaj određivanja prolaktina je u dijagnozi uzroka neplodnosti, poremećaja menstrualnog ciklusa, galaktoreje (lučenja mleka koje nije u vezi sa dojenjem) i impotencije.
  • Progesteron – reguliše menstrualni ciklus i ima važnu ulogu u održavanju trudnoće dok se ne obrazuje placenta.
  • Testosteron – hormon koji postoji kod oba pola. Kod muškaraca je odgovoran za primarne i sekundarne polne karakteristike, odnosno pojačava i ubrzava razvijanje muških polnih organa, reguliše produkciju sperme, pojačava seksualnu želju, podstiče agresiju, pojačava rast mišića. Nivo testosterona kod žena varira sa godinama, te je najniži tokom puberteta i adolescencije, a najviši u pred- i postmenopauzi.

TUMOR MARKERI

Tumor markeri su proizvodi samog karcinoma ili imunog sistema kao odgovor na karcinom ili nekog benigno stanje, mogu se otkriti u krvi, urinu ili tkivu. Merenje i identifikacija tumor markera je korisna za dijagnozu, lečenje i praćenje terapijskog uspeha.

U Minmedik laboratoriji možete da uradite analize sledećih tumor markera:

  • CA 125 – dijagnoza karcinoma ovarijuma (jajnika), uterusa
  • CA 15-3 – dijagnoza tumora dojki
  • CA 19-9 – dijagnoza tumora debelog creva, gastrointestinalnog trakta, želuca i jetre
  • CEA – za dijagnozu gastrointestinalnih karcinoma, karcinoma pluća i karcinom dojke
  • CA 72-4 – za dijagnozu malignih bolesti pankreasa, želuca, kolona, dojke, ovarijuma, cerviksa, endometrijuma i žuci
  • CYFRA 21-1 – dijagnoza karcinoma plućnog tkiva
  • PSA – za dijagnozu ranog stadijuma i praćenje karcinoma prostate
  • fPSA – poboljšava osetljivost i specifičnost pri otkrivanju karcinoma prostate
  • NSE – dijagnoza malignih ćelija pluća i neuroblasta
  • SCC – za sqamous ćelije karcinoma uterusa, cerkvisa, vulve, pluća, glave, vrata i ezofagusa
  • S 100 – dijagnoza melanoma, glioma, carcinoma tireoidne žlezde i bubrega
  • AFP – alfa fetoprotein – je protein koji se normalno nalazi u fetalnoj krvi , a proizvode ga jetra, žumančana kesa i sistem za varenje. Njegova najveća koncentracija dostiže 3 mg/ml u 12. nedelji trudnoće. Nakon rođenja njegov se nivo brzo smanjuje te se u krvi odraslih gotovo ne može izmeriti. Nalazi se u koncentraciji manjoj od 20 ng/ml, osim u vreme trudnoće. AFP je važan za dijagnozu hepatocelularnog karcinoma (karcinoma jetre). AFP je povišen i kod tumora germinativnih ćelija testisa i jajnika, a ređe je povišen kod karcinoma pankreasa, želuca, debelog creva i pluća.