Bilirubin

Bilirubin

Šta je bilirubin i kako nastaje?

Bilirubin je supstanca žućkastog pigmenta koja se nalazi u žuči. Bilirubin je produkt metabolizma, koji se stvara tokom normalnog procesa razgradnje starih ili oštećenih crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) koji su završili svoj životni ciklus. Ovaj proces se odvija uglavnom u slezini, jetri i koštanoj srži. Bilirubin u ovom procesu “pomaže” telu da se oslobodi starih i oštećenih crvenih krvnih zrnaca.

Bilirubin nastaje kao posledica raspadanja hemoglobina koji se oslobađa iz eritrocita. Nakon 120 dana u krvi, eritrociti se razgrađuju i oslobađaju hemoglobin, koji se dalje razlaže na hem i globin, a kao posledica razgradnje hema nastaje bilirubin. Bilirubin se metabiloše u jetri, a izlučuje se u žuči.

Mala količina bilirubina je normalna kod odraslih osoba, odnosno, oko 250 do 300 mg se normalno proizvodi na dnevnom nivou kod zdravih odraslih osoba. Najveći deo bilirubina (85%) potiče iz raspadnutih eritrocita i hem-a, a preostala količina potiče iz koštane srži ili jetre. Zdrava jetra uklanja većinu bilirubina iz tela. Međutim, ako je jetra oštećena, to može izazvati “curenje” bilirubina u krv, a previše bilirubina u krvi može izazvati određene zdravstvene probleme.

bilirubin

Bilirubin služi kao indikator zdravlja jetre i eritrocita (crvenih krvnih zrnaca), a ima i vitalnu ulogu u eliminaciji toksičnih materija iz tela.

Vrste bilirubina?

Indirektni bilirubin (nekonjugovani)

Bilirubin koji je vezan za protein (albumin) u krvi naziva se nekonjugovani ili indirektni bilirubin. Bilirubin se vezuje za albumine, zbog svoje nerastvorljivosti u vodi/plazmi.

Nekonjugovani bilirubin je toksičan jer nije rastvorljiv u vodi i ne može se izlučiti direktno kroz bubrege.

Visoki nivoi nekonjugovanog bilirubina mogu da upućuju na hemolitičku anemiju.

Direktni bilirubin (konjugovani)

Kada nekonjugovani bilirubin stigne do jetre, on se konjuguje (povezuje) sa glukuronskom kiselinom, čime postaje rastvorljiv u vodi (hidrosolubilan). Konjugovani bilirubin se zatim može iz jetre izlučiti u žuč, a potom preko tankog creva u bubrege i na kraju se izlučuje urinom. Direktni bilirubin daje urinu karakterističnu žutu boju. Ovaj oblik bilirubina je manje toksičan.

Direktni bilirubin se određuje osobama kod kojih se sumnja na oštećenja jetre, opstrukcije žučnih kanala, zatim osobama kod kojih se manifestuju metabolički poremećaji povezani sa jetrom, osobama koje imaju simptome hemoliznih anemija, kao i za praćenje žutice kod novorođenčadi.

Normalne vrednosti direktnog (konjugovanog) bilirubina u Minmedik laboratoriji  kreću se od 0 do 6 µmol/L.

Ukupni bilirubin

Oba oblika bilirubina (direktni i indirektni) se mogu meriti ili procenjivati laboratorijskim testovima, te se može izraziti i Ukupni bilirubin. Laboratorijska analiza ukupnog bilirubina često se koristi za dijagnostikovanje i praćenje različitih medicinskih stanja.

Koje su normalne vrednosti bilirubina u krvi?

Granice u kojima treba da se nalaze bilirubin direktni i bilirubin totalni, tj. referntne vrednosti bilirubina u Minmedik laboratoriji su:

Bilirubin totalni < 21.0 umol/L

Bilirubin direktni < 6.0 umol/L

** Nivo bilirubina je najpouzdanije meriti ujutru,nakon noćnog gladovanja. Posebna priprema za izvođenje testiranja nije potrebna.

** Uzorak je venska krv. Rezultati testa su gotovi istog dana.

** Snižene vrednosti bilirubina nemaju kliničkog značaja.

**Da bi se stekla celokupna slika o pacijentu, potrebno je da se obave sve relevantne laboratorijske analize koje se koriste za ispitivanje hepatobilijarnog sistema (jetra-žučni putevi).

**Za sve dodatne informacije u vezi analiza Bilirubina, budite slobodni da kontaktirate osoblje Minmedik laboratorije na tel:+381114383995 i tel:+381659490835 ili putem mail-a

Osobe koje imaju povišene bilirubine u krvi treba da se obrate lekaru i urade ultrazvuk jetre i žučne kese. Kada su vrednosti bilirubina (totalnog i direktnog) značajno povećane, postoji mogućnost ozbiljnijeg problema sa ova dva organa ili sa jednim od njih. Ukoliko se na ultrazvuku pokaže da su jetra i žučna kesa u redu, onda je moguće posumnjati na postojanje Gilbertovog sindroma.

** Bilirubin nije toliko osetljiv parametar za jetru obzirom da kod lakših oštećenja jetre često ne dolazi do povećanja bilirubina jer jetra ima povećan kapacitet za izlučivanje bilirubina. Stoga se u tim slucajevima česce rade analize: ALT, AST, GGT, žučne kiseline itd.

Povišen ukupni bilirubin u krvi

Bilirubin u krvi može biti povišen usled:

  • problema sa funkcionisanjem jetre ( svako stanje koje utiče na funkciju jetre može izazvati nakupljanje bilirubina u krvi. Ovo je rezultat toga što jetra gubi sposobnost uklanjanja i obrade bilirubina iz krvotoka. Takve bolesti su: ciroza, rak jetre, insuficijencija jetre, autoimuni poremećaji koji uključuju jetru, kao što su autoimuni hepatitis ili primarni bilijarni holangitis.

Simptomi disfunkcije jetre su: žutica, bol ili oticanje stomaka, oticanje nogu ili članaka, iscrpljenost, mučnina, povraćanje, lako stvaranje modrica, tamni urin, bleda, krvava ili crna stolica,svrab kože.

  • Hepatitis (stanje do kojeg dolazi usled upale jetre, najčešće zbog virusne Kada je pod upalom, jetra ne može adekvatno da obradi bilirubin, što dovodi do njegovog nakupljanja u krvi.
  • problema sa funkcionisanjem žučne kese ( kamen u žuči – javlja se kada se supstance poput holesterola ili bilirubina stvrdnu u žučnoj kesi; tumori koji blokiraju žučne kanale). Žučna kesa je odgovorna za skladištenje žuči, tečnosti za varenje koja pomaže u razgradnji masti pre nego što uđu u creva. Simptomi kamena u žuči su: bol u gornjem desnom delu stomaka ili odmah ispod grudi, bol u leđima između ramena ili u desnom ramenu, malaksalost i povraćanje. Kamen u žuči može nastati ako telo već proizvodi previše bilirubina zbog stanja jetre ili ako jetra stvara previše holesterola. Takođe, komplikacije mogu nastati usled infekcije žučnih puteva ili poremećaja krvi. Bilirubin se nakuplja kada je žučna kesa blokirana i ne može pravilno da se isprazni.
  • neke metaboličke ili sistemske bolesti koji nepovoljno utiču na rad jetre ili metabolizam bilirubina
  • Gilbertovog sindroma ( Žilberov sindrom ) je genetski uslovljeno stanje jetre koje se manifestuje kao povišen nivo bilirubina u krvi i nivo može prilično da varira. Kod ovog sindroma dolazi do poremećaja metabolizma bilirubina zbog urođenog nedostatka enzima. Jedino što možete da preduzmete jeste da se više odmarate i tako pomognete vašem telu da lakše metaboliše višak bilirubina. Višak bilirubina i nakupljanje u krvotoku se javlja usled nesposobnosti organizma da dovoljno brzo metaboliše bilirubin i da ga prebaci iz nekonjugovanog u konjugovan oblik, u kome on može da se izluči u spoljašnjost putem digestivnog trakta. Potrebno je smanjiti konzumiranje alkohola i gaziranih pića, ne izlagati se teškim fizičkim naporima i paziti da se ne dođe u stanje dehidratacije ili teške gladi. Ovaj sindrom ne predstavlja opasnost i zahteva samo praćenje.
  • drugi genetski poremećaji: Crigler-Najjar sindrom, i Dubin-Johnson sindrom (utiču na obradu i transport bilirubina u jetri).

Postoje različita stanja koja privremeno mogu da dovedu do povećanja ukupnog bilirubina kao što su:

– različite virusne infekcije

hronični umor i nenaspavanost/ neredovno spavanje

– veći fizički napor (često treniranje, proteinski suplementi), dugo stajanje, dehidratacija (povišeni bilirubin i proteini)

-povećano korišćenje gaziranog, alkohola, nekih lekova, suplemenata, psihoaktivnih supstanci  à privremeno povećanje bilirubina à Prestanak konzumiranja navedenog će vremenom dovesti do stabilizacije nivoa bilirubina.

– Neke infekcije à privremeno povećanje bilirubina

***  Sva ova stanja/ bolesti povišenog bilirubina ne moraju izazivati simptome, ali mogu izazvati: žuticu (požutelu kožu i očne bjeloočnice), umor, iscrpljenost, bol u stomaku, mučninu, dijareju, povraćanje, tamnu boju urina, svrab kože.

Šta ukoliko je bilirubin u krvi povišen?

Ako imate neke od navedenih simptoma, važno je da se obratite lekaru radi detaljnog pregleda i dijagnostike kako biste utvrdili uzrok i započeli odgovarajući tretman.

Na osnovu rezultata, lekar će moći da preporuči specifičnu terapiju. Tretman može uključivati promene u načinu života, kao što su dijeta i fizička aktivnost, medicinsku terapiju u vidu lekova, ili čak intervencije kao što su operacije, zavisno od uzroka visokog bilirubina.

Nekada se savetuju i prirodni načini za potencijalno smanjenje bilirubina: održavanje hidratacije, povećan unos vitamina C, koji može pomoći jetri u obradi bilirubina, konzumiranje biljaka i začina koji se tradicionalno koriste za podršku zdravlju jetre kao što su kurkuma itd.

Nizak bilirubin u krvi

Snižen bilirubin u krvi obično nema klinicki značaj i retko je indikativan za zdravstvene probleme. Ali u retkim slučajevima može ukazivati na određena medicinska stanja, kao što su neki oblici anemije.

Povišen direktni bilirubin u krvi

  • Kod opstrukcije žučnih puteva / holestaze
  • Raznih oboljenja/oštećenja jetre (virusi, hepatitis, alkohol, ciroza itd.)
  • Kod metaboličkih poremećaja jetre
  • Kod hemoliznih anemija (povećano stvaranje bilirubina)
  • Žutica kod novorođenčadi (prati se i BILD)
  • Kada je bilirubin povišen u urinu, a obično se ne nalazi u urinu, to može značiti da je došlo do nekog oblika oštećenja ili blokade jetre
  • Povišen nivo bilirubina u krvi je problem sa kojim se susreće određen procenat stanovništva. Kod nekih ljudi nivo može biti malo povišen, a kod drugih značajno, što ukazuje na neke neregularnosti kod funkcija jetre ili žuči.
  • Za određivanje bilirubina, neophodno je da obavite relevantne laboratorijske analize koje se koriste za ispitivanje hepatobilijarnog sistema.

Bilirubin kod beba – neonatalna žutica

Visok bilirubin kod novorođenčadi je normalna pojava i javlja se nekoliko dana nakon rođenja što uzrokuje stanje koje se zove žutica. To se dešava zato što novorođenčad imaju više crvenih krvnih zrnaca (eritrocita) i brže ih razgrađuju, ali bebina jetra još uvek nije dovoljno razvijena. Pošto je pojava žutice česta kod beba savetuje se da bebe ostanu u porodilištu još nekoliko dana, jer se žutica kod beba može tretirati fototerapijom ukoliko je potrebno. U većini slučajeva žutica kod beba se reguliše sama od sebe.